Home » Pčelarstvo » Gdje je majka priroda bila izdašna

Gdje je majka priroda bila izdašna

Udruženje pčelara “Roj” Istočna Ilidža

Igman, Bjelašnica, Treskavica, Jahorina i Trebević, zajedno sa planinskim visovima, prostranim pašnjacima, šumovitim padinama i brdima koja se spuštaju u prelijepe ravnice – to je pravi raj za pčele. Majka priroda je ovdje bila izdašna. Izobilje medonosnog bilja čini ovaj prostor privlačnim, ali izuzetno je važna činjenica da ovdje nema bilo kakvih zagađivača, upotreba mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja je svedena na zanemarljivu mjeru što sve skupa obezbjeđuje uslove za proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda vrhunskog kvaliteta. Med iz ovih krajeva je prepoznatljiv i toliko tražen da bi ga pčelari mogli prodati trostruko više od količina koje proizvedu!

Pčelarstvo ovdje ima tradiciju. Ali, tokom posljednjeg rata i ono je preživjelo teške dane. Na sreću, danas je to ružna prošlost koja se postepeno potiskuje u zaborav. Istinski oporavak je počeo 2003. godine kada je osnovano Udruženje pčelara “Roj” u Ističnom Sarajevu u kome su se okupili pčelari sa područja opština Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Trnovo.

Dragomir Dragičević
Dragomir Dragičević

- Naše udruženje ima 40-tak aktivnih pčelara sa ove tri opštine. Oni imaju oko hiljadu pčelinjih društava. Tendencija je povećanja članstva, naročito mladih pčelara, koji su naša perspektiva – kaže Dragomir Dragičević, predsjednik Udruženja.

Pčelari kažu:

- Izabrali smo za predsjednika najboljeg i najuspješnijeg od nas. Iako je apsolutni amater, ovaj 55-godišnjak s najvećom ozbiljnošću i manirima pravog profesionalca uspješno pčelari i uživa ugled jednog od najboljih pčelara u Istočnom Sarajevu. Ima najbolji pčelinjak sa 120 društava, uglavnom LR košanica, i uspio je obezbijediti sve neophodne preduslove za efikasan i samostalan rad. Uz pčelarski pribor i opremu za izradu košnica tu je i odgovarajući prostor za vrcanje i skladištenje meda, pa vozilo za prevoz pčela na pašu… Obezbijedio je i mladu radnu snagu koja mu pomaže u poslu koji mnogo voli. To su dva sina i bratić koje je uspio inficirati pčelarstvom. Oni su sigurna garancija za nastavak pčelarske tradicije porodice Dragičevića.

A predsjednik:

- Nema efikasnog pčelarenja ni napretka stacioniranjem košnica na samo jednom lokalitetu. Bez apsolutne predanosti i posvećenosti ovom hobiju ili poslu, bez stalne edukacije i primjene najsavremenijih dostignuća u oblasti pčelarstva, naročito kada je riječ o zaštiti zdravlja pčela – nema opstanka. Naše područje je prilično zdravo i nema pojava opakih bolesti poput američke kuge, bolesti koje se plaći svaki pčelar. Sa nozemozom i varoom uspješno se nosimo upotrebom preparata koje ja lično često mijenjam jer ima indicija da varoa vremenom postane imuna i na najefikasnije preparate. Osim toga, praktikujem locirati pčelinjak na tri lokacije, izme|u ostalog i radi eventualne pojave bolesti, kako ne bi oboljela sva društva.

U Upravnom odboru su pored predsjednika ugledni pčelari: Miloš Drašković iz Istočne Ilidže, Aleksandar Bjelica iz Trnova i prof. dr Mirko Kulina sa Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu. A sekretarske poslove obavlja Ankica Batinić, predano, pedantno kao “pčelica Maja”.

Pored predsjednikovog pčelinjaka veličinom se izdvajaju i pčelinjaci Miloša Draškovića sa 110 i Milike Radanovića sa 95 društava. Oni, kao i mnogi drugi, raspoređuju košnica na dva-tri mjesta tokom sezone, a svi “zimuju” u Istočnom Sarajevu. Tako Miloš Drašković dio svojih košnica zadržava na Papazovim brdima, najjača društva stacionira dijelom na Sjeničkim stijenama pod Zelengorom u selu Sijerči, a drugi dio u selu Variza. To su krajevi koji obezbjeđuju pašu za kvalitetan livadski i šumski med. Milika Radanović “pokriva” rodni kraj – Čelebiće kod Foče, a Dragomir Dragičević pored stacionarnog pčelinjaka u Kasindolu dio “stada” seli u Ulog i na Obalj gdje “pokupi” med sa ljekovitog bilja ispod Zelengore. Drugi dio pčela raspoređuje na Tvrdimiće između Trebevića i Jahorine, te na Obla brda u razmeđu Bjelašnice i Igmana, a stiže i u Pilicu na obali Drine gdje bagrema ima u izobilju.

- Krenuli smo od nule – priča predsjednik Dragičević. – Za proteklih pet godina povećali smo broj članova, a broj košnica smo utrostručili. Moram naglasiti pažnju koju smo imali kod lokalne vlasti. Načelnik opštine Istočna Ilidža Predrag Kovač je uvijek imao razumijevanja za pčelare i podržavao nas je, a i Nenad Koprivica, doskorašnji načelnik za privredu nam je pomagao. Nadamo se uspješnoj saradnji i sa Nadom Badnjar koja je sada na toj funkciji. Dogovorili smo saradnju i konkretne finansijske podsticaje sa Mišom Draškoviće, načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo. Hvala im! Još kada bi se zaustavio uvoz meda sumnjivog porijekla i kvaliteta po niskim cijena, bilo bi to sasvim druga priča. Jer, naš med je među najkvalitetnijim u Evropi – rekao nam je na kraju Dragomir Dragičević, predsjednik Udruženja pčelara “Roj” iz Istočne Ilidže.

Tekst i snimci: Predrag DANIČIĆ

Facebook Komentari

One comment

  1. pozdrav za sve članove ovog udruženja,ja bih imao nekoliko pitanja u vezi pčelarstva pa bih molio da mi neko odgovori na pitanja i da mi da neki savjet.
    Živim u Istočnom Sarajevu i hteo bih da se počnem baviti pčelarstvom,pa me interesuje sledeće:
    1.gdje se mogu nabaviti košnice,
    2.kako i gdje se nabavljau rojevi,
    3. šta mi je potrebno za početak i koliko košnica,
    4.da li ima neko ko bi mi u početku pomogao i pokazivao,
    5.kakose postaje član vašeg udruženja,
    6.gdje se može nabavili literaturapisanaili u elektronskoj verziji
    nadamse da će te mi odgovoriti na moja pitanja, unaprijed zahvalan
    Pozdrav,

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>